Planeta se pljačka zbog profita!
Mnogi misle da živimo u civilizirano doba visoke tehnologije. Za samo nekoliko decenija prešli smo put od prenošenja informacija telegrafom, preko radija, televizije, bežičnog prenosa kompjuterima, do satelita koji pohranjuju trilione bita podataka koji se u trenutku mogu prenijeti u bilo koji dio planete. Međutim, u isto vrijeme milioni gladuju. Iscrpljujemo naše resurse i nanosimo štetu životnoj sredini ogromnom brzinom, dok su ratni i vojni troškovi astronomski, u čemu SAD prednjače. Naša tehnologija juri naprijed, ali većina naših društvenih uređenja, kao i većina naših vrijednosti, još uvijek su na nivou srednjeg vijeka.
Vidimo divna predviđanja o budućim tehnologijama, ali ništa o tome kako se one mogu iskoristiti da se ekonomije organizuju efikasno i ravnopravno, tako da svi na ovoj planeti imaju koristi od toga. To je ono što nam nudi Venus projekat.
Danas je veoma popularno govoriti o održivosti i mnogi je pokušavaju dostići korištenjem alternativnih energetskih sistema, bašta na krovovima ili ‘otvorenog koda’, ali nećemo vidjeti nikakvu stvarnu promjenu u suočavanju sa našim tekućim problemima ako sistemi koji ih uzrokuju nastave da postoje. Ukoliko želimo vidjeti suštinsku promjenu u načinu na koji vodimo društvene poslove, moramo razmotriti potpuno drugačiji pristup.
Ljudi govore o promjenama, ali obično žele da mijenjaju drugu osobu, a ne sebe. Na žalost, značajna promjena često povlači i ono što naučnici zovu “bio-socijalni pritisci”, ili “marš događaja”. Ratovi, prenaseljenost, razne epidemije, nestašica hrane i vode, prirodne katastrofe, ekonomska recesija, masovno smanjivanje broja zaposlenih, tehnološka zamjena ljudi mašinama i drugi problemi predstavljaju neposredne prijetnje ogromnom broju ljudi, ali je najveća opasnost nesposobnost izabranih vođa da ih riješe. Ovo sve više postaju globalni problemi i mnogi, iako sporo, počinju to da shvataju i nadamo se da će uspjeti prije nego bude prekasno.
Naš izazov je da uradimo nešto u vezi sa tim. Za to je potrebno nešto više od ispraznih pojmova "mir", "bratstvo", "razum" i "održivost". Kažem ispraznih, jer bez metodologije kako da se to postigne riječi su besmislene. Ono što Venus projekat čini drugačijim je to što se on suočava sa korjenskim uzrocima društvenih problema ili, preciznije, samim monetarnim sistemom i vrijednostima koje on generira.
Više od 75 godina njegov utemeljitelj, Žak Fresko (Jacque Fresco), radi na sveobuhvatnim metodologijama i fazama procesa kojima bi se ovaj alternativni pravac postigao. Kroz empirijska istraživanja i proučavanja pronašao je mogući izlaz iz naših društvenih dilema. Njegov sveobuhvatan rad pokriva cjelovite gradske sisteme, čiste izvore energije, efikasan transport i mnoge druge tehnologije koje nam omogućavaju da idemo u ovom pravcu. Što je najbitnije, to uključuje i sistem vrijednosti koji bi podržavao ovaj istinski održiv društveni projekat.
Naši problemi su ogromni i globalni, a naši stari načini njihovog rješavanja više ne funkcionišu. Moramo razumjeti da nas sam monetarni sistem sprječava da postignemo ciljeve mira, održivosti i prosperiteta. Fizički resursi su ono što će omogućiti društvenom sistemu da osigura ljudima uslove za život, a ne novac. Konkurencija i nestašica stvaraju atmosferu nepovjerenja i ljubomore među ljudima i narodima. Autorska prava sprječavaju slobodnu razmjenu informacija.
Mnogi smatraju da su moralni ljudi u vladama ili više zakona sve što nam je potrebno. Međutim, čak i da su najmoralniji ljudi na vlasti, a da nam ponestane resursa, i dalje bi postojali krađa, laž i devijantno ponašanje. Zakoni ne sprječavaju kriminal, nagomilavanje toksičnog otpada ili ratne zločine, niti nam moralna ili religijska ubjeđenja omogućavaju da djelujemo etično da bismo postigli visoke ideale ka kojima ona streme. Kada ljudi žive u nemaštini ili su zlostavljani, njihovo ponašanje biće odraz opterećenja kojima su podvrgnuti. Bez obzira koliko zakona protiv krađe postoji, ukoliko porodica gladuje muškarac će možda krasti, ako ne za sebe onda za svoju djecu. Zakoni su samo nusproizvodi manjkavosti društva u kojem vlada oskudica.
Monetarni sistem promovira oskudicu. Njegov rezultat je profit po cijenu bilo čega i bilo koga. Novac određuje da li neko ima hranu, medicinsku njegu, obrazovanje, smještaj, a često i da li živi ili umire.
Istražimo ukratko upotrebu novca.
1. Novac je samo smetnja između onoga što vam je potrebno i što možete dobiti. Ljudima treba posao da bi dobili novac za zadovoljenje svojih potreba. Međutim, kada bi bolje razmisili o tome, shvatili bi da nisu posao ili novac ono što žele, već pristup životnim potrepštinama.
2. Upotreba novca rezultira društvenim raslojavanjem i elitizmom. Kažu da su svi ljudi jednaki, ali većina ne kupuje auto ili kuću kakve žele, već ono što si mogu priuštiti.
3. Mnoge kulture govore ljudima da su “ slobodni”, ali oni to jesu samo onoliko koliko im njihova kupovna moć dozvoljava. Kako neko može biti slobodan kada ne može dobiti najbolju medicinsku njegu ili obrazovanje za sebe ili svoju djecu?
4. Većina ljudi robuje na poslovima koje ne voli samo zato što im je potreban novac. Vrijeme, trud i umovi se rasipaju na potjeru za novcem u zanimanjima koja ničim ne doprinose ljudskom intelektu ili stanju.
5. Mnogi zakoni se donose za dobrobit korporacija koje imaju novca za lobiranje ili potkupljivanje vladinih dužnosnika da donesu zakone koji će služiti njihovim interesima.
6. Kažu da monetarni sistem proizvodi podsticaj. Ovo je možda tačno u određenoj mjeri. Međutim, moramo pogledati cijelu sliku, jer on takođe proizvodi pohlepu, korupciju, kriminal, rat, siromaštvo i neizmjernu bespotrebnu ljudsku patnju. Da postoji odgovarajuće obrazovanje, bili bismo motivirani tako da rješavanje naših problema ne bi bilo tek nužno zlo na putu sticanja novca za vlastite potrebe ili površne lične ambicije.
7. Monetarni sistem je zasnovan na vještačkoj oskudici. Prehrambeni proizvodi se, na primjer, ponekad namjerno uništavaju samo da bi se zadržala visoka cijena.
8. Ogromno rasipanje resursa i energije se dešava kao rezultat čestih površnih promjena u dizajnu da bi se održavalo tržište. Naš društveni sistem je zasnovan na potrebi da se neprekidno kupuje. Vi i ja smo u ovom sistemu samo potrošači.
9. Zbog sve većih troškova adekvatnog odlaganja otpada dolazi do strahovitog uništavanja životne sredine.
10. Planeta se pljačka zbog profita.
11. Vojska predstavlja jedan od najgorih načina traćenja ljudskih života i resursa. Sramna je činjenica da je to jedna od najvećih industrija na svijetu. Industrija naoružanja zarađuje novac tako što snabdijeva sve strane u svim sukobima i nije odana nikome i ničemu, osim potrebi za zaradom.
Danas koristimo najveće naučne umove koje imamo da usavršavaju oružje koje donosi smrt i uništavanje. Ovi takozvani naučnici to rade zbog novca i pod izgovorom da to čine zbog nacionalizma i straha od neprijatelja, a za to vrijeme samo pojedini moćnici ubiru astronomske profite od ratovanja.
General Smedli Batler (Smedly Butler), proslavljeni vođa američkih marinaca preko 33 godine, izjavio je: “Većinu vremena proveo sam kao prvoklasni snagator u službi velikog biznisa, Vol strita i bankara. Ukratko, bio sam kapitalistički reketaš i gangster.” Ovo važi za bilo koga u bilo kojoj vojsci širom svijeta. Ne idemo u rat da bismo donijeli demokratiju, već da osiguramo oskudne resurse ili da održimo konkurentsku prednost.
12. Malo ko razumije koliko su naše vrijednosti oblikovane monetarnim društvom. Kako dolazimo do naših vrijednosti i kome one zaista služe?
Od najranijeg djetinjstva učimo da je svako od nas poseban i drugačiji, a ipak su nam date sve riječi, izrazi, maniri, kao i poimanje dobrog, lošeg, ispravnog, pogrešnog, lijepog i zlog. Jezik i misli nisu naši, već su nam dati kroz kulturu i naše iskustvo u okviru nje.
Naše vrijednosti su u najvećoj mjeri pod uticajem medija koji rade u korist rukovodećih. Pod rukovodećima podrazumijevam korporacije, vojsku, političare, mnoge religijske vođe i bankare. Oni vrše ogroman uticaj na društveni sistem kako bi služio njihovim skučenim interesima.
Širom svijeta vijestima upravljaju oni koji su na vlasti da bi ostvarili sopstvenu korist. Isto tako oni utiču na knjige, novine, televizijske programe filmove, zabavu i obrazovanje. Na taj način oblikuju dobar dio našeg ponašanja i vrijednosti. Oni održavaju iluziju da se vrijednosti u društvu utvrđuju odozdo prema gore korištenjem besmislenih riječi kao što su "sloboda", "patriotizam" i "demokratija". Mislim da je Ajnštajn rekao da je patriotizam bolest.
Drugim riječima, naše društvo je uspostavljeno tako da radi samo za dobrobit nekolicine. Na naše vrijednosti i ponašanje se utiče da bi sve ostalo onako kako je sada, od čega samo oni imaju koristi.
13. Ono što je najvažnije je da se, kada je profit prvenstveni cilj korporacije, sve odluke donose ne za dobrobit ljudi ili životne sredine, već primarno za postizanje bogastva, imetka i moći.
Sasvim je očigledno da savremeni načini raspodjele resursa putem monetarne metode ne funkcionišu i da drže ljude i narode u vještačkom i neprekidnom dugovanju. Možemo i moramo bolje od toga ako imamo namjeru da doživimo budućnost. Još uvijek imamo resurse da obezbijedimo zdravstvenu njegu i dom svim ljudima na planeti, nahranimo ih i obrazujemo, ali samo ako pametno iskoristimo resurse. Da bismo to postigli, moramo planirati u globalnim razmjerama i raditi na postizanju ekonomije zasnovane na resursima.
Nauka je najbolja metoda za rješavanje problema. Naša budućnost zavisi od toga da li društvo koristi metode nauke i tehnologije da bi se postiglo blagostanje svih i očuvala okolina. Nauka nije savršena, ali nam omogućava da proizvedemo (koristimo) čiste izvore energije, prevežemo se iz jednog mjesta u drugo, komuniciramo međusobno, imamo medicinsku njegu i sve ostalo što obezbjeđuje visok standard života. Razmislite o ovome – da li ijedan političar posjeduje znanje kojim može ovome doprinijeti na suštinski način?
Mnogi ljudi ne mogu dokučiti kako bi društvo opstalo bez vlade. Međutim, kada razmotrite njenu ulogu, da li vlada doprinosi bilo čemu neophodnom za naše postojanje? Da li je ona projektovala energetske sisteme, kuće, saobraćajnice, medicinske procedure, da li je stvorila bilo šta? Koja je njena svrha osim da služi onima na povlaštenim pozicijama i održava postojeće stanje da bi se te povlastice zadržale?
Evo kako bi, ukratko, društvo bilo organizovano. U globalnoj ekonomiji zasnovanoj na resursima, svi resursi postaju zajednička baština čitavog svjetskog stanovništva. Svi imaju slobodan pristup životnim potrepštinama i to besplatno. Na taj način bi konačno proizvoljne granice koje razdvajaju nacije postale nevažne. Da bismo ovo postigli, moramo znati tačno čime raspolažemo - gdje je tehničko osoblje, gdje su industrijska postrojenja, resursi, obradiva zemlja, koliko ima stanovnika na svijetu i kakvo je njihovo zdravstveno stanje itd.
Stoga je jedna od prvih stvari koje treba uraditi formiranje komisije koja bi sakupila podatke o statusu svih resursa na planeti. Na osnovu tih statističkih podataka mogli bismo odrediti gdje se mogu podizati gradovi, uzgajati usjevi, kakve su potrebe za medicinskom njegom, gdje graditi puteve itd. Odluke bi se donosile na osnovu stvarnih podataka koji se mogu izraziti brojkama, ljudskih potreba i uz vođenje računa o zaštiti životne sredine.
Važna razlika u ovakvom pristupu je u tome što se koraci koje preduzimamo zasnivaju na raspoloživim resursima Zemlje, a ne na pogrešnim mišljenjima, običajima ili konkurentskoj prednosti.
Radi se, zatim, o primjeni odgovarajućih proceduralnih sistema na globalnom nivou kako bi se postigli ovi ciljevi. Ovo vodi kompetentno tehničko osoblje, koje se koristi automatizacijom, ali želim da naglasim da to ne znači da ono određuje i način vašeg ličnog života. Ukoliko, na primjer, formirana komisija zaključi da je na određenoj lokaciji potrebno sagraditi most, oni koji imaju znanje i iskustvo preduzimaju neophodne korake za njegovu izgradnju.
Najvažniji cilj je da se što prije stvori izobilje i da svako ima pristup svim pogodnostima koje visokotehnološko društvo može da pruži. Direktno koristimo raspoložive resurse da bismo zadovoljili naše potrebe, bez ometanja novcem, trampom, kreditima ili bilo kojom vrstom potčinjenosti. Shvatate koliko bismo brzo mogli da riješimo naše probleme pomoću ovakvog pristupa?
Nije važno samo obezbijediti svima pristup resursima, već i ponuditi izazove koji stimulišu intelekt i na taj način omogućiti ljudima da doprinesu blagostanju svih. Ovo su, ukratko, neki od ciljeva Venus projekta. Uvjereni smo da bilo šta manje od toga neće riješiti probleme rata, siromaštva, gladi i devijantnog ponašanja.
Zapamtite da krpljenjem nikada nećemo riješiti naše probleme. Apsolutno je neprihvatljivo i nedovoljno boriti se za pojedinačna pitanja kao što su uništavanje šuma, spašavanje kitova, ženska prava, rasna prava i brojna druga pitanja uzrokovana našom potrebom za profitom. U ekonomiji zasnovanoj na resursima, u društvu koje je projektovano da bude u ravnoteži sa prirodom i u kojem svako ima jednak pristup dobrima i uslugama, nećemo više morati da se borimo za ljudska prava, ona će biti integralni dio društvenog uređenja. Tada ćemo razumjeti da blagostanje za sve znači i viši životni standard i ispunjeniji život svakog pojedinca.
Vidimo divna predviđanja o budućim tehnologijama, ali ništa o tome kako se one mogu iskoristiti da se ekonomije organizuju efikasno i ravnopravno, tako da svi na ovoj planeti imaju koristi od toga. To je ono što nam nudi Venus projekat.
Danas je veoma popularno govoriti o održivosti i mnogi je pokušavaju dostići korištenjem alternativnih energetskih sistema, bašta na krovovima ili ‘otvorenog koda’, ali nećemo vidjeti nikakvu stvarnu promjenu u suočavanju sa našim tekućim problemima ako sistemi koji ih uzrokuju nastave da postoje. Ukoliko želimo vidjeti suštinsku promjenu u načinu na koji vodimo društvene poslove, moramo razmotriti potpuno drugačiji pristup.
Ljudi govore o promjenama, ali obično žele da mijenjaju drugu osobu, a ne sebe. Na žalost, značajna promjena često povlači i ono što naučnici zovu “bio-socijalni pritisci”, ili “marš događaja”. Ratovi, prenaseljenost, razne epidemije, nestašica hrane i vode, prirodne katastrofe, ekonomska recesija, masovno smanjivanje broja zaposlenih, tehnološka zamjena ljudi mašinama i drugi problemi predstavljaju neposredne prijetnje ogromnom broju ljudi, ali je najveća opasnost nesposobnost izabranih vođa da ih riješe. Ovo sve više postaju globalni problemi i mnogi, iako sporo, počinju to da shvataju i nadamo se da će uspjeti prije nego bude prekasno.
Naš izazov je da uradimo nešto u vezi sa tim. Za to je potrebno nešto više od ispraznih pojmova "mir", "bratstvo", "razum" i "održivost". Kažem ispraznih, jer bez metodologije kako da se to postigne riječi su besmislene. Ono što Venus projekat čini drugačijim je to što se on suočava sa korjenskim uzrocima društvenih problema ili, preciznije, samim monetarnim sistemom i vrijednostima koje on generira.
Više od 75 godina njegov utemeljitelj, Žak Fresko (Jacque Fresco), radi na sveobuhvatnim metodologijama i fazama procesa kojima bi se ovaj alternativni pravac postigao. Kroz empirijska istraživanja i proučavanja pronašao je mogući izlaz iz naših društvenih dilema. Njegov sveobuhvatan rad pokriva cjelovite gradske sisteme, čiste izvore energije, efikasan transport i mnoge druge tehnologije koje nam omogućavaju da idemo u ovom pravcu. Što je najbitnije, to uključuje i sistem vrijednosti koji bi podržavao ovaj istinski održiv društveni projekat.
Naši problemi su ogromni i globalni, a naši stari načini njihovog rješavanja više ne funkcionišu. Moramo razumjeti da nas sam monetarni sistem sprječava da postignemo ciljeve mira, održivosti i prosperiteta. Fizički resursi su ono što će omogućiti društvenom sistemu da osigura ljudima uslove za život, a ne novac. Konkurencija i nestašica stvaraju atmosferu nepovjerenja i ljubomore među ljudima i narodima. Autorska prava sprječavaju slobodnu razmjenu informacija.
Mnogi smatraju da su moralni ljudi u vladama ili više zakona sve što nam je potrebno. Međutim, čak i da su najmoralniji ljudi na vlasti, a da nam ponestane resursa, i dalje bi postojali krađa, laž i devijantno ponašanje. Zakoni ne sprječavaju kriminal, nagomilavanje toksičnog otpada ili ratne zločine, niti nam moralna ili religijska ubjeđenja omogućavaju da djelujemo etično da bismo postigli visoke ideale ka kojima ona streme. Kada ljudi žive u nemaštini ili su zlostavljani, njihovo ponašanje biće odraz opterećenja kojima su podvrgnuti. Bez obzira koliko zakona protiv krađe postoji, ukoliko porodica gladuje muškarac će možda krasti, ako ne za sebe onda za svoju djecu. Zakoni su samo nusproizvodi manjkavosti društva u kojem vlada oskudica.
Monetarni sistem promovira oskudicu. Njegov rezultat je profit po cijenu bilo čega i bilo koga. Novac određuje da li neko ima hranu, medicinsku njegu, obrazovanje, smještaj, a često i da li živi ili umire.
Istražimo ukratko upotrebu novca.
1. Novac je samo smetnja između onoga što vam je potrebno i što možete dobiti. Ljudima treba posao da bi dobili novac za zadovoljenje svojih potreba. Međutim, kada bi bolje razmisili o tome, shvatili bi da nisu posao ili novac ono što žele, već pristup životnim potrepštinama.
2. Upotreba novca rezultira društvenim raslojavanjem i elitizmom. Kažu da su svi ljudi jednaki, ali većina ne kupuje auto ili kuću kakve žele, već ono što si mogu priuštiti.
3. Mnoge kulture govore ljudima da su “ slobodni”, ali oni to jesu samo onoliko koliko im njihova kupovna moć dozvoljava. Kako neko može biti slobodan kada ne može dobiti najbolju medicinsku njegu ili obrazovanje za sebe ili svoju djecu?
4. Većina ljudi robuje na poslovima koje ne voli samo zato što im je potreban novac. Vrijeme, trud i umovi se rasipaju na potjeru za novcem u zanimanjima koja ničim ne doprinose ljudskom intelektu ili stanju.
5. Mnogi zakoni se donose za dobrobit korporacija koje imaju novca za lobiranje ili potkupljivanje vladinih dužnosnika da donesu zakone koji će služiti njihovim interesima.
6. Kažu da monetarni sistem proizvodi podsticaj. Ovo je možda tačno u određenoj mjeri. Međutim, moramo pogledati cijelu sliku, jer on takođe proizvodi pohlepu, korupciju, kriminal, rat, siromaštvo i neizmjernu bespotrebnu ljudsku patnju. Da postoji odgovarajuće obrazovanje, bili bismo motivirani tako da rješavanje naših problema ne bi bilo tek nužno zlo na putu sticanja novca za vlastite potrebe ili površne lične ambicije.
7. Monetarni sistem je zasnovan na vještačkoj oskudici. Prehrambeni proizvodi se, na primjer, ponekad namjerno uništavaju samo da bi se zadržala visoka cijena.
8. Ogromno rasipanje resursa i energije se dešava kao rezultat čestih površnih promjena u dizajnu da bi se održavalo tržište. Naš društveni sistem je zasnovan na potrebi da se neprekidno kupuje. Vi i ja smo u ovom sistemu samo potrošači.
9. Zbog sve većih troškova adekvatnog odlaganja otpada dolazi do strahovitog uništavanja životne sredine.
10. Planeta se pljačka zbog profita.
11. Vojska predstavlja jedan od najgorih načina traćenja ljudskih života i resursa. Sramna je činjenica da je to jedna od najvećih industrija na svijetu. Industrija naoružanja zarađuje novac tako što snabdijeva sve strane u svim sukobima i nije odana nikome i ničemu, osim potrebi za zaradom.
Danas koristimo najveće naučne umove koje imamo da usavršavaju oružje koje donosi smrt i uništavanje. Ovi takozvani naučnici to rade zbog novca i pod izgovorom da to čine zbog nacionalizma i straha od neprijatelja, a za to vrijeme samo pojedini moćnici ubiru astronomske profite od ratovanja.
General Smedli Batler (Smedly Butler), proslavljeni vođa američkih marinaca preko 33 godine, izjavio je: “Većinu vremena proveo sam kao prvoklasni snagator u službi velikog biznisa, Vol strita i bankara. Ukratko, bio sam kapitalistički reketaš i gangster.” Ovo važi za bilo koga u bilo kojoj vojsci širom svijeta. Ne idemo u rat da bismo donijeli demokratiju, već da osiguramo oskudne resurse ili da održimo konkurentsku prednost.
12. Malo ko razumije koliko su naše vrijednosti oblikovane monetarnim društvom. Kako dolazimo do naših vrijednosti i kome one zaista služe?
Od najranijeg djetinjstva učimo da je svako od nas poseban i drugačiji, a ipak su nam date sve riječi, izrazi, maniri, kao i poimanje dobrog, lošeg, ispravnog, pogrešnog, lijepog i zlog. Jezik i misli nisu naši, već su nam dati kroz kulturu i naše iskustvo u okviru nje.
Naše vrijednosti su u najvećoj mjeri pod uticajem medija koji rade u korist rukovodećih. Pod rukovodećima podrazumijevam korporacije, vojsku, političare, mnoge religijske vođe i bankare. Oni vrše ogroman uticaj na društveni sistem kako bi služio njihovim skučenim interesima.
Širom svijeta vijestima upravljaju oni koji su na vlasti da bi ostvarili sopstvenu korist. Isto tako oni utiču na knjige, novine, televizijske programe filmove, zabavu i obrazovanje. Na taj način oblikuju dobar dio našeg ponašanja i vrijednosti. Oni održavaju iluziju da se vrijednosti u društvu utvrđuju odozdo prema gore korištenjem besmislenih riječi kao što su "sloboda", "patriotizam" i "demokratija". Mislim da je Ajnštajn rekao da je patriotizam bolest.
Drugim riječima, naše društvo je uspostavljeno tako da radi samo za dobrobit nekolicine. Na naše vrijednosti i ponašanje se utiče da bi sve ostalo onako kako je sada, od čega samo oni imaju koristi.
13. Ono što je najvažnije je da se, kada je profit prvenstveni cilj korporacije, sve odluke donose ne za dobrobit ljudi ili životne sredine, već primarno za postizanje bogastva, imetka i moći.
Sasvim je očigledno da savremeni načini raspodjele resursa putem monetarne metode ne funkcionišu i da drže ljude i narode u vještačkom i neprekidnom dugovanju. Možemo i moramo bolje od toga ako imamo namjeru da doživimo budućnost. Još uvijek imamo resurse da obezbijedimo zdravstvenu njegu i dom svim ljudima na planeti, nahranimo ih i obrazujemo, ali samo ako pametno iskoristimo resurse. Da bismo to postigli, moramo planirati u globalnim razmjerama i raditi na postizanju ekonomije zasnovane na resursima.
Nauka je najbolja metoda za rješavanje problema. Naša budućnost zavisi od toga da li društvo koristi metode nauke i tehnologije da bi se postiglo blagostanje svih i očuvala okolina. Nauka nije savršena, ali nam omogućava da proizvedemo (koristimo) čiste izvore energije, prevežemo se iz jednog mjesta u drugo, komuniciramo međusobno, imamo medicinsku njegu i sve ostalo što obezbjeđuje visok standard života. Razmislite o ovome – da li ijedan političar posjeduje znanje kojim može ovome doprinijeti na suštinski način?
Mnogi ljudi ne mogu dokučiti kako bi društvo opstalo bez vlade. Međutim, kada razmotrite njenu ulogu, da li vlada doprinosi bilo čemu neophodnom za naše postojanje? Da li je ona projektovala energetske sisteme, kuće, saobraćajnice, medicinske procedure, da li je stvorila bilo šta? Koja je njena svrha osim da služi onima na povlaštenim pozicijama i održava postojeće stanje da bi se te povlastice zadržale?
Evo kako bi, ukratko, društvo bilo organizovano. U globalnoj ekonomiji zasnovanoj na resursima, svi resursi postaju zajednička baština čitavog svjetskog stanovništva. Svi imaju slobodan pristup životnim potrepštinama i to besplatno. Na taj način bi konačno proizvoljne granice koje razdvajaju nacije postale nevažne. Da bismo ovo postigli, moramo znati tačno čime raspolažemo - gdje je tehničko osoblje, gdje su industrijska postrojenja, resursi, obradiva zemlja, koliko ima stanovnika na svijetu i kakvo je njihovo zdravstveno stanje itd.
Stoga je jedna od prvih stvari koje treba uraditi formiranje komisije koja bi sakupila podatke o statusu svih resursa na planeti. Na osnovu tih statističkih podataka mogli bismo odrediti gdje se mogu podizati gradovi, uzgajati usjevi, kakve su potrebe za medicinskom njegom, gdje graditi puteve itd. Odluke bi se donosile na osnovu stvarnih podataka koji se mogu izraziti brojkama, ljudskih potreba i uz vođenje računa o zaštiti životne sredine.
Važna razlika u ovakvom pristupu je u tome što se koraci koje preduzimamo zasnivaju na raspoloživim resursima Zemlje, a ne na pogrešnim mišljenjima, običajima ili konkurentskoj prednosti.
Radi se, zatim, o primjeni odgovarajućih proceduralnih sistema na globalnom nivou kako bi se postigli ovi ciljevi. Ovo vodi kompetentno tehničko osoblje, koje se koristi automatizacijom, ali želim da naglasim da to ne znači da ono određuje i način vašeg ličnog života. Ukoliko, na primjer, formirana komisija zaključi da je na određenoj lokaciji potrebno sagraditi most, oni koji imaju znanje i iskustvo preduzimaju neophodne korake za njegovu izgradnju.
Najvažniji cilj je da se što prije stvori izobilje i da svako ima pristup svim pogodnostima koje visokotehnološko društvo može da pruži. Direktno koristimo raspoložive resurse da bismo zadovoljili naše potrebe, bez ometanja novcem, trampom, kreditima ili bilo kojom vrstom potčinjenosti. Shvatate koliko bismo brzo mogli da riješimo naše probleme pomoću ovakvog pristupa?
Nije važno samo obezbijediti svima pristup resursima, već i ponuditi izazove koji stimulišu intelekt i na taj način omogućiti ljudima da doprinesu blagostanju svih. Ovo su, ukratko, neki od ciljeva Venus projekta. Uvjereni smo da bilo šta manje od toga neće riješiti probleme rata, siromaštva, gladi i devijantnog ponašanja.
Zapamtite da krpljenjem nikada nećemo riješiti naše probleme. Apsolutno je neprihvatljivo i nedovoljno boriti se za pojedinačna pitanja kao što su uništavanje šuma, spašavanje kitova, ženska prava, rasna prava i brojna druga pitanja uzrokovana našom potrebom za profitom. U ekonomiji zasnovanoj na resursima, u društvu koje je projektovano da bude u ravnoteži sa prirodom i u kojem svako ima jednak pristup dobrima i uslugama, nećemo više morati da se borimo za ljudska prava, ona će biti integralni dio društvenog uređenja. Tada ćemo razumjeti da blagostanje za sve znači i viši životni standard i ispunjeniji život svakog pojedinca.
DOBRODOŠLI
Trenutno smo u izradi i procesu registrovanja domene, koja će ujedno biti povezana sa zvaničnim neprofitnim udruženjem:
"POKRET VENUS PROJEKAT"
Zvanična web stranica (Pokret Venus Projekat Bosna i Hercegovina), služiti će isključivo radi dostizanja ciljeva Venus projekta. Da biste saznali više o ciljevima Venus projekta posjetite glavnu stranicu ( http://www.thevenusproject.com/ ).
Ako već znate šta je Venus projekat, želite da pomognete i možete sebi da priuštite vrijeme, i praktično znanje da djelite, molimo vas da se pridružite našoj neprofitnoj organizaciji "Pokret Venus Projekat" pod sekcijom "http://pokretvenusprojekat.weebly.com/u268lani-se.html"